Mladost vođena idealima?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=318786&datum=2012-02-07

http://www.dan.co.me/

Predstava „Pravednici“ po istoimenoj drami francuskog književnika i filazofa, dobitnika Nobelove nagrade za književnost Albera Kamija, u režiji i adaptaciji Željka Sošića premijerno je izvedena na sceni Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ na Cetinju. Sjajni glumački ansambl je na pravi način iznio ovaj težak i zahtjevan dramski tekst.
Reditelj Željko Sošić je nakon predpremijere „Pravednika“ kazao da je njegova rediteljska zamisao u potpunosti prenesena na sceni.
- Ovo je bio jedan vrlo kvalitetan i jako naporan proces rada. Poslije duže pauze vratio sam se u pozorište i mogu reći da sam zaista na najbolji mogući način uživao u ovom procesu, gledajući kako glumci osvajaju svoje teške zadatke – kazao je Sošić za „Dan“.
On je istakao da je za njega ova noć bila veoma značajna zato što je publika reagovala na pravi način. To je, kako je kazao, i priželjkivao tokom rada na predstavi.
Priča „Pravednika“ bazirana je na istorijskom događaju iz 1905. godine kada je revolucionarna udarna grupa socijalističke partije Rusije pripremala atentat na Velikog kneza Sergeja. Grupu su sačinjavali mladi ljudi spremni da žrtvuju svoj život za pravdu i jednakost a koji su inspirisali Kamija zbog toga što se u višedecenijskom ratu carske Rusije i terorista, socijalista i nihilista, ova grupa izdvajala po načinima kako je sprovodila nasilje i svoje ideale. Kami ih je nazvao „teroristi sa dušom“ a njihov pokret „terorizam sa ljudskim likom“.
Aleksandar Gavranić koji je na sceni oživio lik Borisa Anenkova – vođu organizacije koja ubija Velikog Kneza kaže da iako je većina u glumačkoj ekipi mlada i godinama i iskustvom u ovom poslu, misli da su uspjeli i napravili dinamičnu i sugestivnu priču.

- Možemo zahvaliti prije svega reditelju Sošiću koji je imao hrabrosti da se u ovaj težak materijal upusti sa mladim ljudima. Uvjeren sam da ćemo ovaj projekat pamtiti po dobrom radu i po primjeru kako se radi sa kompletnim ansamblom – rekao je Gavranić.
Julija Milačić je tumačila lik Dore Dulebove - mlade revolucionarke nepokolebljive u ostvarenju svog cilja, jedine žene u organizaciji, pa je samim tim i uloga bila zahtjevna.
- Kako se prvi put u svom glumačkom životu susrijećem sa tumačenjem karakteristika jednog ovakvog lika moj put da „uhvatim“ taj lik bio je prilično nezgodan, ali sam imala zaista dobrog vodiča u reditelju Sošiću koji mi je mnogo pomogao. Tokom priprema za ovu predstavu ni sa jedne probe nijesam izažla sa nekim pitanjem ili bilo kakvom nedoumicom u vezi sa bilo čim. Željko je kompletnoj ekipi bio jak oslonac i mislim da je on sjajan primjer budućim mladim režiserima u smislu kako treba raditi sa glumcem i dobiti od njega ono što hoćeš – kazala je Milačićeva.
Ona je istakla da je sigurna kako će svi koju pogledaju predstavu savjetovati prijateljima da je i oni odgledaju. U predstavi još igraju Jovan Krivokapić koji glumi Ivana Kaljajeva, Nada Vukčević u ulozi Velike knjeginje, Nikola Perišić kao Stjepan Fjodorov dok je Emir Ćatović na sceni Aleksej Vojnov. Uloga Skuratova povjerena je Danilu Čelebiću a Foku igra Mirko Vlahović.
Kostimografiju potpisuje Olja Eraković, za dizajn se pobrinula Jelena Tomašević a za dizajn zvuka Jovan Kljajić dok je saradnik na prostoru Ivana Pejović.
Prva repriza biće izvedena 7. februara u 20. sati.
Z. P.

imaaaaPriznanje novom pristupu fotografiji?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=318787&datum=2012-02-07

Profesor Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju na predmetu Fotografija i prošireni mediji Lazar Pejović jedan je od nagrađenih na 45. Hercegnovskom zimskom salonu. Odlukom žirija, ove prestižne manifestacije vizuelne umjetnosti, Pejović će izlagati u Galeriji „Josip–Bepo Banković“.
Nagrađeni rad je fotografija pajzaža „Bez naziva“ rađena digitalnom tehnologijom lambda, i odraz je novog pristupa tumačenju fotografije kojom se Pejović bavi poslednjih godina.
– U ovim radovima bavio sam se više onim što određuje pristup u tumačenju fotografske slike nego samom slikom. Ove fotografije nemaju svoj "subject matter", ili bar nije od prioritetnog značaja, i ne mogu se svrstati u cjelinu po formalnim ili estetskim kriterijumima – pojasnio je Pejović.
On ističe da je osnovna zamisao usmjerena na procjenu mogućih tumačenja fotografije.
– Jasno je da je raspon mogućih tumačenja prvenstveno u domenu posmatrača odnosno njegovog senzibiliteta i iskustva kao i njegove sposobnosti da "učita" određena značenja u fotografsku sliku iz sopstvene pozicije – kaže Pejović.
On je istakao da u tom smislu "tačka razmeđe" mogućih tumačenja ni u kom slučaju nije, niti može biti objektivna i jedinstvena već je ona neka vrsta izbora u koji, kako je rekao, ni sam često nije sasvim siguran.
– Fotografije se mogu posmatrati i kao introspektivni eksperiment – one su pretpostavke mogućih tumačenja fotografske slike u labilnoj ravnoteži, što ih posmatraču može učiniti neprozirnim. Čini mi se da je pejsaž najprimjereniji ovom istraživanju zbog toga što ima kapacitet da posluži kao neutralna pozadina, kao „značenjski izotropan” žanr – objasnio je profesor Pejović.
Z.P.

imaaaaAmerički derviš?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=318788&datum=2012-02-07

Ako ste voleli roman "Lovac na zmajeve" Haleda Hoseinija, pred vama je književno remek-djelo "Američki derviš" književni prvjenac Ajada Aktara, koji je od juče u svim "Delfi" i bolje snabdijevenim knjižarama. Izdavačka prava za ovaj roman prodata su u 19 zemalja. Roman je u Americi objavljen 9. januara 2012.
"Američki derviš" je savremena priča o muslimanskoj porodici u Americi i uopšte o odnosu muslimanske kulture i zapada. I sam Aktar odrastao je na Srednjem zapadu Amerike, te posredstvom Hajata Šaha čitaocima slikovito prikazuje moćne sile koje utiču na mladiće i djevojke koji odrastaju kao muslimani u Americi. Ovo je iskren, ličan roman o kojem će čitaoci razmišljati dugo nakon što okrenu poslednju stranicu.
Hajat Šah je mladi Amerikanac. Njegov uobičajeni život – odlasci u školu, igranje bejzbola i video-igara – odlikuje se samo njegovim pakistanskim nasljeđem i čestim zatezanjem odnosa između njegovih roditelja, koji se svađaju zbog nečega što je on odveć mlad da shvati. A onda stiže Mina, i sve se mijenja.
Mina je najstarija drugarica Hajatove majke. Nezavisna je, lijepa i bistra, i iz Pakistana stiže na prag kod Šahovih kada se raspadne njen nesrećni brak. Čak ni Hajatov sumnjičavi otac ne može da porekne da Mina u njihov dom unosi bodrost i sreću. Njena duboka duhovnost oživljava vjeru porodice, što duboko utiče na Hajata. Proučavajući Kuran uz Minu i uživajući u njenoj pažnji, on osjeća da ima novi cilj i da je sve više zaljubljen u svoju učiteljicu. Kada Mina upozna čovjeka s kojim počne da se viđa, Hajat se osjeća iznevjereno. Plima duhovne i ljubavne strasti primorava ga da preispita sve u šta je vjerovao. Upravo kada Mina pronađe sreću, Hajat je prinuđen da nešto učini – nešto što će imati razorne posljedice po sve koje on najviše voli... S.Ć.

imaaaa