Rotšild napušta KAP kad tone?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=318799&datum=2012-02-07

http://www.dan.co.me/gfx_bb/ekonomija07022012.jpg

En plus grupa Olega Deripaske, u okviru koje posluje podgorički Kombinat aluminijuma, saopštila je juče da je engleski biznismen Natanijel Rotšild podnio ostavku na funkciju člana odbora direktora. Rotšild je ljetos potrošio 1,1 milion eura na proslavu 40. rođendana u tivatskoj marini Porto Montenegro, koju kontroliše njegov poslovni partner Piter Mank. Crnogorska javnost nije znala da je Rotšild do juče bio u upravi En plus grupe, a ruski vlasnici KAP-a najavili su skori izlazak iz posrnule fabrike.
– Rotšild želi da se fokusira na svoje glavne investicione aktivnosti, uključujući javna preduzeća Bumi i Genel enerdži u kojima ima značajne vlasničke udjele –saopšteno je iz En plus grupe.
Predsjednik parlamentarne komisije za kontrolu privatizacije i predsjednik Nove Andrija Mandić istakao je u izjavi za „Dan” da je bivši premijer Milo Đukanović u više navrata javno demonstrirao partnerstvo sa Rotšildom, Deripaskom i Mankom.
– Rotšildovu ostavku doživljavam kao pregrupisanje snaga između pomenutih osoba. Mi u Crnoj Gori treba da insistiramo da kupci ovdašnjih preduzeća stave svoje bogatstvo u funkciju investicije. Nažalost, oni su bili spremniji da plaćaju korupciju, a da im zauzvrat Vlada toleriše neispunjavanje ugovorenih obaveza i pokriva dubioze u poslovanju. Time je državni budžet u prethodnom periodu oštećen za više stotina miliona eura, a stvorene su pretpostavke da nastavimo da plaćamo tuđe obaveze i ove godine – naveo je Mandić.
Naglasio je da se Nova zalagala za privođenje konkretne odgovornosti Đukanovića, koji je premijersku fotelju krajem 2010. zamijenio zvanjem predsjednika DPS-a.
– Đukanović je ušao u privatizaciju KAP-a za potrebe svojih poslovnih partnera. S tim u vezi, mali je broj investitora koji su bili spremni da prilikom privatizacije fabrike zažmure na porijeklo duga KAP-a prema Glenkoru, Vektri i Standard banci. Mi smo ta potraživanja ponovo platili kroz ugovor o poravnanju – precizirao je Mandić.
Natanijel je od oca, barona Džejkoba Rotšilda, zvanično naslijedio bogatstvo od 500 miliona funti. Prema saznanjima engleskog dnevnika „Obzerver”, Džejkob je sinu ostavio 40 milijardi funti vrijednu imovinu u Švajcarskoj, gdje Natanijel danas živi. List „Sandej tajms” procijenio je da je Natanijel Rotšild „težak” 1,6 milijardi dolara.
Imajući u vidu da se bogatstvo ruskog tajkuna Olega Deripaske procjenjuje na 10,7 milijardi dolara, očito da su vlasnici KAP-a i te kako sposobni da ispunjavaju finansijske obaveze, koje se, međutim, od privatizacije fabrike 2005. redovno svaljuju na teret države i poreskih obveznika. Već ovog mjeseca aktiviraće se vladina garancija za 22 miliona eura KAP-ovog kredita kod Dojče banke, a do kraja godine država će morati da vrati ukupno 131 milion umjesto Deripaske, što će biti regulisano novim zaduživanjem. Da apsurd bude veći, niko ne zna na šta su vlasnici KAP-a potrošili milionske kredite. To će pokušati da utvrdi državno tužilaštvo, nakon što je premijer Igor Lukšić naložio pokretanje istrage i „češljanje” finansijskih iskaza kompanije. KAP je 2005. prodat Deripaskinoj kompaniji Solomon enterprajzis za 48 miliona eura.

S.G.

Komisija u petak o prodaji KAP-a

Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije razmatraće u petak zaključke u vezi sa prodajom Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).
Na dnevnom redu sjednice je i donošenje odluke o kontrolnom saslušanju ministara ekonomije i finansija Vladimira Kavarića i Milorada Katnića. Članovi Komisije razmatraće i izradu plana rada tog skupštinskog tijela za ovu godinu.
Na poslednjoj sjednici koja se bavila pitanjima privatizacije KAP-a, sredinom novembra, zatraženo je od predstavnika Vlade u Odboru direktora Kombinata aluminijuma (KAP) Nebojše Dožića da dostavi biznis plan kompanije za prošlu godinu i odgovori na pitanja članova tog skupštinskog tijela, jer bez biznis plana ne može da se odredi o postupku privatizacije.

Vlasnik Crne Gore

Engleski i italijanski mediji objavili su da je Natanijel Rotšild vlasnik cijele Crne Gore. Italijanski list „Rinašita” piše da Crnu Goru u potpunosti kontrolišu kompanije povezane sa moćnom bankarskom dinastijom Rotšild, ističući da su firme Trigranit, Britiš Petroleum, Jnr limitid, NM Rotšild, Vanko, Sosiete ženeral „i mnoge druge” finansirale projekat sticanja državne nezavisnosti 2006. godine. Kako se navodi, porodica Rotšild se zainteresovala za Crnu Goru zahvaljujući američkom magnatu mađarskog porijekla Džordžu Sorošu.
Rotšild je jedan od suinvestitora u projekat Porto Montenegro. Mank i Rotšild su poslovni partneri i u mađarskoj građevinskoj firmi Trigranit.


imaaaaMoisejev ne da penzije do aprila?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=318745&datum=2012-02-07

Izvršni direktor Kombinata aluminijuma Jurij Moisejev ponudio nam je isplatu sredstava iz stambenog fonda do 20. februara i uplatu beneficija u tri rate do aprila, kazao je „Danu” predsjednik koordinacionog odbora penzionera KAP-a Veselin Vukadinović nakon jučerašnjeg sastanka sa njim, i dodao da je taj predlog izazvao revolt kod 117 penzionera koji su najavili da će danas ponovo protestovati ispred kapija fabrike.
– Radnici su bijesni nakon Moisejevog predloga, jer to znači da ćemo svi koji smo otišli u januaru penzije moći da primimo tek u aprilu, što je neprihvatljivo. Mi smo zakonski otišli u penzije, ispunili sve papire, dok je poslodavac trebalo da uplati beneficije. Zašto on to nije radio od 2006. godine to nije naš problem već njihov. Trebali su da nam isplate beneficije nakon praznika i već mjesec dana to odlažu – rekao je Vukadinović.
On je naveo da se poslodavac stalno žali kako nema para i posluje sa minusom.
– Razumijemo mi njih, ali neka i oni razumiju da smo poslednju platu primili sredinom januara. Pristigli su nam računi za struju i rate za kredite i od čega ćemo da živimo do aprila, ako uopšte do tada isplate sve beneficije, jer stalno odlažu odluke – saopštio je Vukadinović.
On je naveo da je na jučerašnjem sastanku, na kojem nije prisustvovao niko iz vlade, predložio da se KAP, fond PIO i Vlada dogovore kako da pomognu radnicima.
– S obzirom da fond PIO duguje KAP-u 980 hiljada eura, a to je državno preduzeće, smatramo da bi te tri strane trebalo da se dogovore i da Vlada usvoji odredbu ili uredbu i da nam se omoguće penzije, a dinamiku plaćanja nek uređuju sa KAP-om. Mi više nismo u nadležnosti sindikata, već vlade koja bi trebalo da se pobrine za nas – poručio je Vukadinović.
Penzioneri su prošlog ponedjeljka protestovali ispred kapije fabrike zahtijevajući isplatu beneficija i otpremnine iz stambenog fonda. Tada im je Moisejev rekao da će do kraja nedjelje napraviti spisak, koliko radnika može da dobije pare iz stambenog fonda i najavio isplatu beneficija u tri rate.
Menadžment KAP-a radnicima nije uplaćivao beneficije od 2006. godine i da bi svi radnici dobili penzije potrebno je da uplati milion eura.
D.M.

imaaaaTraže unaprijed pare od zakupa Cerova?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=318747&datum=2012-02-07

Bivši radnici nekadašnje bjelopoljske vojne fabrike „Prva petoljetka” i juče su protestovali ispred opštinske zgrade tražeći da njihova potraživanja budu ispunjena. Uprkos hladnom vremenu i snijegu dvadesetak bivših radnika su se okupili kako bi se dogovorili o daljim potezima. Kako je kazala Kata Knežević, član štrajkačkog odbora, Vlada je konačno raspisala tender za davanje u zakup vojne imovine u bjelopoljskom selu Cerovo .
– Očekivali smo da će raspisati tender za prodaju, a ne zakup vojne imovine u Cerovu, iako nam je bila najavljena i druga varijanta. Tražimo, a to ćemo saopštiti i našem gradonačelniku Aleksandru Žuriću, da pronađu varijantu koja je za radnike najpovoljnija, odnosno da se zakupac obaveže da unaprijed uplati dio ili kompletan iznos za zakup – kazala je Kneževićeva.
Dogovoreno je da se radnici i narednog ponedjeljka u isto vrijeme okupe ispred opštinske zgrade i da u međuvremenu delegacija bivših radnika obavi razgovor sa čelnikom lokalne uprave. Dug za plate za 187 radnika iznosi 406.000 eura. Većinski vlasnici vojne fabrike, na čijem je mjestu kasnije nikao velelepni Siti park, vrlo brzo zatvoren zbog nelikvidnosti, su Vlada, vojska i državni fondovi.
Predsjednik opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović i juče je dao bezrezervnu podršku zahtjevima bivših radnika Prve petoljetke.
– Odužilo se ovo i previše tako da treba što prije riješiti probleme ovih ljudi koji uprkos svojim godinama, zdravstvenim problemima, nemaštini i hladnoći, uporno dolaze da traže svoja prava. Nadam se i apelujem na nadležne da se sve uradi brže i efikasnije, kako bi ovi ljudi konačno dobili svoj novac – poručio je Krgović.
M.N.

imaaaa„Piva” na tri rate?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=318749&datum=2012-02-07

Jedini preostali objekat Ugostiteljsko-turističkog preduzeća (UTP) „Piva”, istoimeni hotel u Plužinama prodat je za 300.000 eura Hotelskoj grupi (HG) „Budvanska rivijera”, kazao je „Danu” Veselin Raičević, stečajni upravnik UTP-a. Konačnu odluku o tome donio je u prošli petak, ali su ostavili rok od osam dana za eventualne prigovore povjerilaca.
– Platiće u tri rate, s tim što će prva biti uplaćena do 15. marta, druga do 15. maja, a posledenja do 15. juna ove godine. Novac je namijenjen za konačno izmirivanje potraživanja radnika UTP-a – rekao je Raičević.
Tek pošto izmire cjelokupnu sumu, pojasnio je Raičević, na osnovu potvrde o tome biće završen prenos vlasništva na kupca. Hotel „Piva” je objekat sa dvije zvjezdice, posjeduje restoran, kafanu i oko 40 ležajeva.
– Planiraju ulaganja u taj objekat od 300.000 do 400.000 eura, i time će plužinski hotel dobiti makar još jednu zvjezdicu. Osim toga, zaposliće i do 20 radnika – kazao je Raičević.
Prodajom hotela završiće se i stečaj u UTP, koji je pokrenut u februaru 2010. godine od strane podgoričke kompanije „Carine”, koja je bila većinski vlasnik te firme. Zaposleni, njih 72, od preduzeća potražuju više od 400.000 eura po raznim osnovama. Taj novac je u prvom isplatnom redu, a Raičević im je proteklih mjeseci isplatio dio duga nakon što je prodao veći dio imovine UTP.
B.B.

imaaaaSumnjivi investitori?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=318751&datum=2012-02-07

Opštinski odbor Liberalne partije Kotor apelovao je juče na Vladu da hitno preduzme obećane mjere oko početka izgradnje velikog hotela na lokacijama bivšeg „Fjorda” i ugostiteljsko-rekreacionog centra „Slavija” u centru grada.
– Vlada je u obavezi da to uradi da bi na neki način ispravila nepravdu koju je učinila Kotoru 2005. godine, kada je to zemljište prodala sumnjivim investitorima – navodi se u saopštenju i dodaje da je Vlada na taj način dozvolila da se bivši hotel „Fjord”, poslije samo 19 godina eksploatacije zatvori, što je svjetski nepoznat primjer u svjetskom hotelijerstvu.
– Neusvajanje državne studije lokacije za sektor 15 i 16 ranije je bio izgovor za odugovlačenje početka gradnje, ali je ona odlukom Vlade prije dvije godine usvojena – saopštili su iz LPCG i naveli da opština Kotor nema mehanizme koji bi pokrenuli izgradnju.
– Maćehinski odnos Vlade prema Kotoru, što se vidi kroz dugogodišnje blokiranje početka izgradnje zaobilaznice oko Kotora od državnih institucija i pored obezbijeđenih finansijskih sredstava, mora prestati – kazali su liberali
D.M.

imaaaaMNSS-u skupo 30 miliona?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=318746&datum=2012-02-07

Niko od zainteresovanih investitora nije do 11 časova juče Privrednom sudu dostavio niti jednu ponudu za Željezaru, kazao je Veselin Perišić stečajni upravnik. Oglas za prodaju cjelokupne imovine fabrike objavljen je 5. januara sa početnom cijenom od 30 miliona eura. Perišić kaže da su se ostvarile njegove tvrdnje da na prvi oglas neće biti ponuda, ali će stečajna uprava u roku od sedam do deset dana objaviti novi.
– Na prvi oglas nijesmo mogli ići sa manjom cijenom, s obzirom na činjenicu da je imovina procijenjena na oko 28 miliona. Željeli smo da ispitamo tržište i dobili smo odgovor da je ponuđena cijena velika. Kad raspišemo novi oglas smanjićemo traženi iznos, a sa povjeriocima ćemo utvrditi da li će nova početna cijena biti 10, 15 ili 20 odsto manja – rekao je Perišić.
Jedino što je juče stiglo u Privredni sud je obaviještenje od bivšeg vlasnika, kompanije Montenegro speš­lti stils (MNSS). U tom dopisu, pojasnio je Perišić, obavještavaju stečajnu upravu i sudiju da, s obzirom na sve postojeće okolnosti, stanje u fabrici, ali i na tržištu, nijesu u mogućnosti da dostave ponudu, jer im je cijena previsoka. Inače, iz MNSS-a proteklih mjeseci su u nekoliko navrata saopštavali da će biti jedini koji će dostaviti ponudu, a Željezaru bi kupili za 12 miliona. Ta cijena, saopštili su nedavno, jedina je realna za nikšićku fabriku, ali na tek završeni oglas nijesu ponudili ni toliko, već žele da pregovaraju. Perišić je pojasnio i da su bivši vlasnici najavili dostavljanje ponude na nekom od narednih oglasa, odnosno kada se smanji cijena fabrike. Stečajni upravnik smatra da će fabrika naći svoga kupca jer postoje zainteresovani investitori koji su je u prethodnom periodu posjećivali. Međutim, nije upoznat s tim da je ukrajinski biznismen Rinat Ahmetov, čije se ime sve češće pominje u crnogorskim medijima, potencijalni kupac Željezare.
– Svi me pitaju za tog čovjeka, ali on sa mnom nije razgovarao. Istina, prije nekoliko mjeseci Željezaru je posjetio jedan Ukrajinac koji je najavio delegaciju kompanija iz te države, ali do danas nijesu dolazili. Možda su razgovarali sa nekim iz Vlade – kazao je Perišić.
Proizvodnja u fabrici, pod ingerencijom firme „Neksan”, biće nastavljena i dalje. Trenutno, kazao je on, u funkciji su im dva pogona, Čeličana i Kovačnica, a u narednim danima očekivanja su da počne sa radom i Bluming gdje se proizvodi kvalitetni čelik.
– Radi se tek onoliko da ta proizvodnja ne bi pravila velike troškove ili gubitke. Vidjećemo šta će biti u narednom periodu, ali je sigurno da se neće prekidati do prodaje Željezare, ustvrdio je Perišić dodajući da je juče završen obračun zarada zaposlenim za januar, a isplata će biti završena danas. B.Brašnjo

Vučinić: Važna je sudbina radnika i fabrike

Predsjednik fabričkog sindikata Janko Vučinić to što nije bilo ponuda za Željezaru smatra taktiziranjem potencijalnih investitora. Čekaju, ističe on, smanjenje cijene, ali u sindikatu smatraju da cifra na narednom oglasu ne bi trebalo da bude mnogo manja od 30 miliona.
– Nije dobro što nije bilo ponuda za fabriku, ali mi imamo uvjeravanja da će Željezara izaći iz svega ovoga na pravi način. To nam je potvrdio nedavno i premijer Igor Lukšić koji je istakao da, ako ne bude kupaca, postoji druga varijanta – da je preuzmu radnici. Međutim, za to bi nam bila potrebna pomoć države. U postojećoj situaciji, osim cijene za Željezaru, sindikatu je veoma bitno da se kod eventualnih ponuda vodi računa i o tome šta nudi i planira potencijalni kupac za radnike i investicije u fabriku. Neophodno je da se pored cijene jednako vrednuju i ti kriterijumi – rekao je Vučinić.
Socijalnim programom iz Željezare je otišlo više od 1.100 radnika, a na platnom spiusku ih je 315 zaposlenih na neodređeno vrijeme. Vučinić ističe da desetak radnika čeka isplatu otpremnina, koje ne mogu dobiti dok im se ne dostave rješenja drugostepenog organa o njihovom zahtjevu za invalidsku penziju.

imaaaaDo Njujorka 249 eura?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=318748&datum=2012-02-07

U periodu od 1. februara do 31. marta ove godine u aviokompaniji Turkiš erlajnz važiće promotivne cijene karata za više svjetskih destinacija.
– Promotivna cijena povratne karte od Podgorice do Njujorka iznosiće 249 eura, a od Podgorice do Šangaja, odnosno Pekinga po 219 eura. Od Podgorice do Johanesburga cijena povratne karte biće 399 eura, a od Podgorice do Kaira 149 – saopštili su iz te kompanije. D.M

imaaaaNijesu otpisivali poreze?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=318750&datum=2012-02-07

Atlas banka je demantovala da im je Vlada otpisivala poreze, reagujući na navode iz teksta „Kompanije vampiri isisavaju budućnost zemlje”, koji je uradila ekipa istraživačkih novinara u okviru projekta „Pod lupom”.
– Apsolutna je neistina da su Vlada i Ministarstvo finansija ikada otpisivali bilo što Atlas banci, naročito poreze, doprinose, akcize, što su, inače, dosadašnje redovne finansijske i druge kontrole rada ove banke potvrdile kroz svoje izvještaje – navodi se u demantiju koji je potpisao glavni izvršni direktor Atlas banke Mihailo Banjević. S.G.

imaaaa